Avoka dyaspora yo ensiste pou Ariel, Martelly, Privert ak plizyè lòt moun reponn ak akizasyon “konplo” nan yon tribinal ameriken. Yo se manm dyaspora ayisyen an nan peyi etazini, se yo menm ki kenbe ekonomi Ayiti a toujou vivan ak yon enfizyon plizyè milya dola nan transfè chak ane.
Yon ekonomi ki depann lajman sou enpòtasyon epi, jodi a ki rive gangsterize, an patikilye daprè gouvènman Kanadyen an, ak sipò lojistik ak finansye manm enpòtan nan sektè prive an Ayiti.
Nou kapab site non kèk ladan yo tankou: Odilon S. Celestin, Widmir Romelien, Marie Lucie St vil, Jeannette Valeus ak plizyè lòt. Nou pap jwenn naratif yo sou gwo medya ayisyen ki finanse menm sektè prive sa a, ni sou rezo sosyal yo.
Yo te oze, depi Lèzetazini atake enpinite sa a ki t ap touye ak konsome Ayiti dousman depi plizyè dizèn ane epi pratikman monte nan sistèm kote elit politik ak ekonomik an Ayiti benefisye.
Enpinite ki rete opsyon pi pito nan klas politik ak ekonomik an Ayiti a, malgre dènye sanksyon yo te pran an konsiderasyon pa gadyen entènasyonal yo, ki gen ladan gouvènè Bank repiblik Ayiti a (BRH), Jean Biden Dubois te demontre klèman semèn sa a “Inefikasite, banalite ak initil paske yo ta afekte nan prensip ak nan teyori, daprè M. Dubois, se sèlman anviwon 500 milyon goud ak 5 milyon dola ameriken.
Patwon BRH la sanble gen rezon lè nou konnen menm moun sa yo “sanksyone” yo konsène, enplike oswa endis pou pifò nan de pi gwo detounman lajan nan istwa 50 dènye ane yo an Ayiti: plis pase 4 milya dola ameriken, ak sa ki lye ak Fon Rekonstriksyon Ayiti a, plis pase 11 milya dola ameriken.