Depresyon se yon pwoblèm sante mantal ki afekte anpil moun atravè lemond, ladan yo Ayiti.
Men, akòz estigmatizasyon ak neglijans ki antoure maladi mantal nan peyi a, depresyon souvan inyore oswa mal konprann an Ayiti.
An Ayiti, povrete, vyolans, dezas natirèl ak konfli politik yo gen yon enpak sou sante mantal popilasyon an. Moun ki ap viv nan kondisyon estrès konstan gen plis chans soufri depresyon ak lòt maladi mantal.
Dapre Òganizasyon Mondyal Lasante (OMS), depresyon se kòz prensipal maladi ak andikap atravè lemond. An Ayiti, kote sèvis sante mantal yo limite, depresyon souvan pa dyagnostike epi yo mal trete, moun ki gen depresyon ka fè eksperyans sentòm tankou tristès, enkyetid, chimerik, fatig, mank enterè nan aktivite chak jou ak retrè sosyal.
Sa ki vin fè, faktè risk yo pou depresyon an Ayiti anpil. Vrèman vre, peyi a te frape ak anpil tranblemanntè, siklòn ak inondasyon pandan deseni ki sot pase yo, sa ki lakòz pèt lavi, deplasman fòse ak enstabilite ekonomik. Ajitasyon politik ak konfli ame te kontribye tou nan kreye yon anviwonman estrès pou moun nan peyi a. Anplis de sa, povrete toupatou, aksè limite nan edikasyon ak swen sante, ak inegalite sosyal yo se tout faktè ki ka kontribye nan depresyon nan peyi a.
Sepandan, mank resous ak pèsonèl ki resevwa fòmasyon nan sante mantal nan peyi vle di anpil moun pa jwenn sipò ak tretman yo bezwen. Mete sou sa, estigmatizasyon ki asosye ak maladi mantal souvan fè li difisil pou moun mande èd ak pou jwenn tretman apwopriye an Ayiti lè y ap fè fas ak depresyon.
Se poutèt sa, li enpòtan pou otorite yo pran dispozisyon pou amelyore aksè swen sante mantal an Ayiti ak edike popilasyon sou depresyon ak lòt maladi mantal. Sa a ka gen ladan fòmasyon pwofesyonèl sante yo devlopman nan sant tretman kominotè ak sipò, epi, ogmante konsyantizasyon sou maladi mantal ak konbat estigmatizasyon.
Donk, jesyon depresyon an Ayiti esansyèl pou amelyore kalite lavi popilasyon an epi pèmèt popilasyon Ayisyèn nan viv lavi yo san pwoblèm.
Facebook Comments