Chit Duvalier yo te yon moman kle nan listwa politik ayisyen an e li te gen gwo konsekans sou peyi a ak sou gouvènans li.
Diktati Duvalier a te etabli yon rejim otoritè ak vyolan ki te mennen nan vyolasyon dwa moun, represyon politik toupatou ak yon ekonomi ki gen difikilte. Se poutèt sa, depa Duvalier yo nan lane 1986 te pèmèt Ayiti kòmanse rekonstwi e reenvante tèt li politikman, ekonomikman ak sosyalman.
Apre depa Duvalier yo, tranzisyon demokratik la te difisil ak anpil, men li te lakòz tou refòm politik enpòtan, tankou adopsyon yon nouvo konstitisyon nan lane 1987 ak òganizasyon plizyè eleksyon.
Sepandan, politik ayisyen an te kontinye konnen enstabilite politik, koripsyon, ak vyolans, ki souvan anpeche peyi a devlope ak pwospere.
Chit Duvalier yo te yon gwo moman nan istwa politik peyi Ayiti, men gen anpil bagay ki rete pou fè pou peyi a rive jwenn estabilite politik, jistis sosyal ak devlopman ekonomik.
Yon lòt bò, diktati Duvalier a se te yon peryòd nwa nan listwa Ayiti, ki te make pa anpil evènman trajik. Men 10 pwen ki make preyòd sila :
1. rive sou pouvwa a nan lane 1957, Francois Duvalier te tabli yon rejim diktatoryal epi mete yon polis sekrè ki te rele « Tonton Makout », pou reprime nenpòt opozisyon nan lavi politik peyi a.
2. Kreyasyon yo. milis paramilitè ki te rele nan lang fransè a « Volontaires de la Sécurité Nationale » ki gen pou sig (VSN) nan lane 1959, ki te komèt anpil krim kont popilasyon ayisyen an.
3. Masak sou yon gwoup sivil nan vil Jérémie nan lane 1964 kote lapolis ak tonton makout yo touye plis pase 100 moun
4. Represyon brital sou opozisyon politik yo, sendika oswa entelektyèl, ki lakoz anpil nan yo pran ekzil oswa al nan prizon
5. Kil pèsonalite bò kote Duvalier, patizan li yo te rele li « Papa Doc ».
6. Politik laterè ak represyon Jean Claude Duvalier, pitit Francois Duvalier, ki te pran pouvwa sou lanmò papa l nan lane 1971.
7. Egzil fòse anpil Ayisyen ki te kouri kite diktati a pou peyi vwazen tankou Repiblik Dominikèn oswa Etazini.
8. Gwo vyolasyon dwa moun, tankou tòti, ekzekisyon mete ansanm ak disparisyon fòse.
9. Koripsyon toupatou ak move jesyon ekonomik, kote popilasyon ayisyen an te tonbe nan povrete e ki te favorize anrichisman elit ki toupre rejim nan.
10. Chit Janklod Divalye nan lane 1986, apre yon seri manifestasyon popilè ak entèvansyon lame Ameriken an.
Facebook Comments